Teatar Oz

15.9.2018. Subota PREMIJeRA 20.30h “Ključarica-frankopanske priče” (Kaštel Nova Kraljevica)

TEATAR OZ: KLJUČARICA
frankopanske priče/ epizoda :FRANKOPANOV PRSTEN
prema motivima priča iz života Frankopana
Autor: Mihaela Sirotnjak Železnik
Uzrast: 3 + (predškolski i školski uzrast) i roditelje
Trajanje: 35 minuta
Režija/dramaturgija/glazba: Mihaela Sirotnjak Železnik
Igra: Mihaela Sirotnjak Železnik
Oblikovateljica i kreatorica lutaka: Margareta Peršić
Scena i rekviziti: Margareta Peršić, Davor Peršić, Anton Železnik
Kostimografkinja: Tajči Čekada
Glazba: Elvis Stanić
Majstor tona i oblikovatelj rasvjete: Davor Tomić, Srđan Badurina

„Nikad nije bilo mira, a da nije bilo i rata. Nikad nije bilo rata, a da nije bilo i mira. Nikad nije bilo, a da nije bilo ljubavi….
U pet stoljeća frankopanske povijesti utkane su mnoge priče. Neke od njih
ispričat će vam Ključarica – priča čuvarica. Da se ne zaborave…“
(TeatarOz)

Ključarica (frankopanske priče) je nastavak intimne i interaktivne predstave u kojoj se isprepliću pripovijedanje, lutkarstvo, gluma i glazba stvarajući jedno malo veliko kazalište uhvaćeno u trenutak magije u sugestivnom oživotvorenju bajki, pučkih legendi, priča i predaja.
Ključarica je ovog puta odabrala priče iz života Frankopana. Priče o ljubavi i ratu, sreći i nesreći, pobjedama i porazima, čekanju… Istkala ih čistom dječjom igrom i poetskom atmosferom, prožela glazbom kraja i vremena požutjelih stranica iz kojeg priča dolazi. No, priča koja će se otključati i prikazati ovisi oključu koji vi odaberete!
Modularni koncept predstave omogućava publici da odabirom ključa sugeriraju tijek i sadržaj pojedine izvedbe postajući njen neraskidivi dio. Jer priču možete dotaknuti, pomirisati, osjetiti svim osjetilima.
„Serijal“ otključanih priča nastao je i nastaje u procesu umjetničkog istraživanja u specifičnim uvjetima „Najmanjeg kazališta na svijetu“ u Brseču. Ovim projektom želimo ga i kroz gostovanja približiti publici nudeći joj, osim vrhunskih „malih“ kazališnih ostvarenja, i atmosferu izvedbi u našem malom kazalištu gdje su glumac, scena i publika spajaju u jedno. Zajedno dišu i osjećaju, osluškuju i mirišu, vide i dotiču.
„Budite i vi djeca ključari
priča čuvari
Ključarice priča čuvarice“

SVOJOM VOLJOM FRANKOPANKA

U svoje vrijeme ugledni njemački povjesničar umjetnosti, mislilac i književnik Henry Thode (1857.-1920.) boraveći kao istraživač u venecijanskim knjižnicama otkupio je prsten, što su ga pronašli seljaci kopajući zemlju kod mjesta Prate pokraj Pordenona u današnjoj Italiji. Prepoznavši na njemu kasnogotički stil augsburških majstora odgonetnuo je i poruku s prstena na kojem je gotičkim slovima bila ispisana poruka: „S drage volje tvoja”.
Tako su prsten, njegova poruka i dnevnici mletačkih ljetopisaca, a ponajprije opširni zapisi Marina Sanuta, potaknuli ovoga historiografskoga detektiva na svojevrsnu pustolovinu u potrazi za davnim vlasnikom prstena, njegovom zaručnicom i njihovim životnim sudbinama. Kopajući po davnim i prašnjavim spisima auktor otkriva kako je riječ o prstenu Apolonije Lang, sestre kancelara njemačkoga cara Maximilijana, koja prstenom odgovara na prošnju careva vojskovođe Krste Frankopana, pristaje li poći za nj svojom voljom.
Ovaj silni vojskovođa najmoćnijega i najkršćanskijeg cara krenuo je preko Istre u pohod na Mletačku Republiku i za cara osvoji cijelu Furlaniju. Na tom pohodu izgubio je neku relikviju pa ga zato prožimlje neka zla slutnja. Ubrzo je izgubio nekoliko gradova, a u nespretnoj potjeri za neprijateljem, upao je u zasjedu, gdje su ga ozlijeđena zarobili Mlečani. Frankopan završava u mletačkoj tamnici očekujući da će zbog sve snažnije turske prijetnje kršćanskom svijetu biti oslobođen.
Nu kako Venecija ima svoje, a car svoje interese pregovori su se otegnuli pa je Krsto Frankopan ostao u mletačkom zarobljeništvu pet godina. Upravo je kroz to razdoblje slažući Krstina i Apolonijina pisma zabilježena u mletačkim ljetopisima Thode ispleo jedinstvenu ljubavnu priču između odane i zaljubljene njemačke patricijke i divljega, vjerolomnoga, nerazboritoga i očajnog Hrvata. Unatoč zabrani Presvijetle Republike, Apolonija dolazi u Veneciju i stupa u dragovoljno zatočeništvo sa svojim mužem
izvadak iz teksta M. Kovačević: Svojom voljom Frankopanka /PORTAL HRVATSKOG KULTURNOG VIJEĆA


Vrati se natrag »